VRSTE I PODVRSTE STIGLICA

Kolko je meni poznato u svetu ima dve vrste dtiglica i to
Normalni stiglici (devet podvrste)i
Sivoglavi stiglici (tri podvrste)

Normalni stiglici
Carduelis carduelis carduelis:
C.c.parva:
C.c.major:
C.c.britannica:
C.c.tschusii:
C.c.balcanica:
C.c.niediecki:
C.c.brevirostris:
C.c.loudoni:

Sivoglavi stiglici:
C.c.caniceps:
C.c.paropanisi:
C.c.subulata:

Podrucja gde se koja vrsta stiglica pojavljuje:


C.c.carduelis:(crvena boja)
C.c.major:(zelena boja)
C.c.tschusii(plava boja)
C.c.niediecki:(siva boja)
C.c.loudoni:(bela boja)
C.c.parva:(tamno zelena)
C.c.britannica:(svetlo zelena)
C.c.balcanica:(zuta boja)
C.c.brevirostris:(lila boja

Češljugar/štiglić
Češljugar,
jedna od najraznobojnijih ptica pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva. Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14 dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se, skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka svojim kljunovima.

Obitavališta:
Većinom obitavaju u nizinskim područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na visini čak do 2400 m.

Češljugari su krhke i osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa , izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima na repnim perima.

Duljina: 11 – 14 cm

Težina: 11 – 17 g.

Raspon krila: 21 – 25 cm

Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm

Uzgoj i briga:
Kao i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola zaštićena kako bi ptice imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko ljeta ptice imale sjenu od sunca.

U zaštićenom dijelu letarke postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vade iz gnijezda. Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu (lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde i pića.

Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon izlijeganja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane.

Nakon otprilike 14 dana mlade ptice napuštaju gnijezdo, i od tada se za njih brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog razdoblja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg voća ( jabuka,kruška...),kao i dodatke minerala u hranu i vodu.

Tijekom jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice udebljaju sto nije preporučljivo.

Podvrste češljugara:

Carduelis carduelis grupa:

C.c. carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne Nizozemske i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do Italije, sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska, sjeverna Ukrajina, europski dio Rusije.

C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske.

C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske.

C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija.

C.c parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori, Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog dijela Libije.

C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci, Rodos,Karpatski otoci, Mala Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga regije Kavkaza,Cipar i Egipat.

C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska.

C.c. major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast.

C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran.

Carduelis caniceps grupa:

C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala.

C. c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno kroz Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan.

C. c. subulata - Južno-centralni Sibir, od centralnog i južnog dijela Altai gorja kroz zapadnu Mongoliju sve do Bajkalskog jezera.

Podvrste češljugara:

Carduelis carduelis grupa:

C.c.
carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne Nizozemske
i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do Italije,
sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska, sjeverna
Ukrajina, europski dio Rusije.

C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske.

C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske.

C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija.

C.c
parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori,
Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog
dijela Libije.

C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci,
Rodos,Karpatski otoci, Mala Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga
regije Kavkaza,Cipar i Egipat.

C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska.

C.c.
major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni
dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast.

C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran.



Carduelis caniceps grupa:



C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala.

C.
c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno kroz
Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan.

C.
c. subulata - Južno-centralni Sibir, od centralnog i južnog dijela
Altai gorja kroz zapadnu Mongoliju sve do Bajkalskog jezera.

C. Carduelis Carduelis :











Dupli klik na sliku

Carduelis Carduelis Major:










Dupli klik na sliku

Carduelis Carduelis Caniceps














Dupli klik na sliku

dobro obradzena tema stari majstore

Igore tema je jos uvek u obradi posto ne mogu sve sam da postignem ali bice i ona zavrsena polako sve u svoje vreme, pored foruma ima se i druge obaveze u zivotu sve pomalo pozdrav Drle

evo nove slike za gospodina drleta specijalno jer znam da mu ovi sivoglavci zagolicaju dusu
mnogi mi kazu:"bane bre kako toga nema u rusiji mora da bude bre!!!"....pa lepo nema ih!
ja evo u vecnoj potraznji za ovim sivoglavcima i majorima u moskvi...nikako da mi se neko javi a rado bi ih imao u svom jatu...pozz
PS.kako mi je lepo i nezno ovo pile!

Uf BAne gde me nadje neznam sta bi dao za ovakva dva pileta od sivoglavih ptica, to mi je za sada neostvarena zelja




jest je lepo, pozdrav Drle

bravo Bane dobro ih je videte kad ih ne mozemo imati

Drle ::

Uf BAne gde me nadje neznam sta bi dao za ovakva dva pileta od sivoglavih ptica, to mi je za sada neostvarena zelja




jest je lepo, pozdrav Drle

Koja li je cena za ovog stgiglica i cudi me da ih neko ne razmnozava kod nas ili su toliko retki...

Kumca par ovih sivoglavih stiglica kosta ovde na zapadu Holandija, Nemacka izmedju 400 i 500€, pa zato su tako i retki pticari koji ih gaje, ali mogu da se nadju, pozdrav Drle

Evo i ja da se ukljucim sa par slicica pojedinih vrsta stiglica:

Carduelis carduelis (Nominatforma)





Carduelis c. brevirostris



Carduelis c. balcanica



Carduelis c. tschusii



Carduelis c. britanica



Carduelis. c major





Par majora

i ja sam ih konacno kupio,kao par na poslednjoj slici....bice slike ovih dana)))

Cekamo slike... koliko si ih placao, ako nije tajna?

Čestitam ti Bane na novim pticama u tvom jatu i želim ti puno uspeha. Hajde daj da vidimo te slike i kaži nam molim te koliko si ih plaćao. Ovde kod nas ima dosta preprodavaca. Ja sam hteo da ih kupim ali kada su mi rekli cenu jedva preteče. A i ko zna kakvog su kvaliteta jer kada im tražiš da ti pošalju sliku da vidiš šta u stvari kupuješ oni to neće. Pa kada im kažeš da im uplaćuješ pouzećem ni to neće jer hoće da im ti uplatiš pa da ti oni pošalju ko zna šta i onda vidiš da si se z.........! Šta ćeš, ima nas raznih Veliki pozdrav iz Kragujevca

Auu... Rusine pa ti si sad mnogo VAZAN daj postavi te slike sto brze da vidimo te tvoje oficire.Salim se Bane zelim ti puno uspeha u radu s njima

cena za mene,za tri ptice je bila 30 eura.....stavicu slike nemam vremena ni fotoaparat sad)))
stizu mi sivoglavi i pusilusi za mesec dana....

Svaka čast Bane. To je veoma prihvatljiva cena, bolje reći dzabe, u odnosu na onu sto su meni tražili. Vidim dobijaš i sivoglave i pusiluse. Želim ti puno uspeha u daljem radu sa njima. A mi ovde u Srbijici na brdovitom Balkanu smo osudjeni na to da se zadovoljimo sa našim pticama ili ko ima pare za bacanje da uloži basnoslovni novac i da da nekom preprodavcu za takve ptice lošeg. t.j. nikvakog kvaliteta. Poenta je u tome što misli da ima majore, sivoglave ili šta ti ja znam koje već ptice a ustvari ima škart koji je debelo platio. Puno pozdrava iz Kragujevca, Šumadije, Srbije " Zemlje seljaka na brdovitom Balkanu"

bice toga i u srbiji samo da provalim kako da posaljem.......

БАНЕ ::

cena za mene,za tri ptice je bila 30 eura.....stavicu slike nemam vremena ni fotoaparat sad)))
stizu mi sivoglavi i pusilusi za mesec dana....

Stvarno nije skupo, dzaba...