DIVLJE BILJKE KOJE JEDU PTICE!

Da Bane i ja sam ga isprobao i ptice ga jedu ko lude, ja ga imam ovde kupiti na kilo ko konoplje ili bilo koje drugo seme, ne moram da idem da ga trazim po livadama pozdrav Drle




Dupli klik na sliku

[quote="БАНЕ"]pa da zapalimo po jednu burazeru!!!


Bane bi ja ali ne pusim vise ostavio sam od 30 juna, od kad me srcka drmnula, cuvam srcku, xaxaxaxaxaxa

kako bi vasa generacija rekla "GODINA PROIZVODNJE"
CUVAJ SE KOLEGA I BOG CE TE CUVATI.....

Sirak
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Sirak


Sistematika
carstvo: Plantae

razdeo: Magnoliophyta

klasa: Liliopsida

red: Poales

porodica: Poaceae

rod: Sorghum
L.








Sirak zrno


Divlji sirak-korovski sirak


Oljusteni korovski sirak

Dupli klik na sliku

vrste
videti tekst

Ekologija taksona
Sirak je naziv za rod monokotiledonih biljaka iz familije trava (Poaceae), koji obuhvata oko 20 vrsta. Neke od ovih vrsta se uzgajaju kao žitarice radi ishrane ljudi, a pojedine na pašnjacima radi ispaše.

Sirak (Sorghum bicolor) je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije trava (Poaceae). Uzgaja se radi ishrane životinja i ljudi (uglavnom u Africi i Aziji) i svrstava u prosolike žitarice. Sem u ishrani, sirak se koristi kao seno i za dobijanje skroba, alkohola, glukoze. Cvasti (metlice) se suve koriste za izradu metli.
Ja koristim dugi niz godina divlji sirak.Sve ptice ga obozavaju kanarinci su ludi za njim pun je beta karotina.
Dajem ga da bi poboljsao boju perja kod ptica kao na ptimer masku kod stiglica itd.

Sirak metlaš (Sorghum bicolor (L) Moench) je industrijska biljka koja se gaji zbog metlice kao osnovne sirovine za proizvodnju sirkovih metli. Oplemenjivanje sirka metlaša u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad odvija se neprekidno od 1952. godine. U ovom periodu razlikuju se tri cuklusa oplemenjivanja (prvi: 1952-1967; drugi: 1968-1986 i treći: 1987 do danas). Jedan od najvažnijih zadataka oplemenjivanje je bio stvaranje tzv. patuljastih sorti sa niskim sablom. Oplemenjivanju na kvalitet metlica (izgled metlice, boja metlice, dužina peteljki, broj peteljki i finoća peteljki) posvećena je posebna pažnja. Oplemenjivanje na lakoću žetve metlica se odvija stvaranjem sorti sa eksponiranom metlicom što se postiže produživanjem drške metlice. U okviru oplemenjivanja na otpornost prema bolestima najvažnije mesto zauzimaju antraknoza (prouzrokovač (Colletotricbum graminicola Ces) G.W.Wils) i virus mozaične kržljavosti kukuruza (VMKK). Stvaranje F1 hibridnih sorti je savremeni trend u oplemenjivanju sirka metlaša koji je omogućen korišćenjem citoplzmatsko-genetske muške sterilnosti. Kolekcija germplazme sirka metlaša služi kao izvorni materijal za oplemenjivanje i u cilju očuvanja genetičkih resursa sirka metlaša

Spisak vrsta
Sorghum almum
Sorghum amplum
Sorghum angustum
Sorghum arundinaceum
Sorghum bicolor
Sorghum brachypodum
Sorghum bulbosum
Sorghum burmahicum
Sorghum controversum
Sorghum drummondii
Sorghum ecarinatum
Sorghum exstans
Sorghum grande
Sorghum halepense
Sorghum interjectum
Sorghum intrans
Sorghum laxiflorum
Sorghum leiocladum
Sorghum macrospermum
Sorghum matarankense
Sorghum miliaceum
Sorghum nitidum
Sorghum plumosum
Sorghum propinquum
Sorghum purpureosericeum
Sorghum stipoideum
Sorghum timorense
Sorghum trichocladum
Sorghum versicolor
Sorghum virgatum
Sorghum vulgare

Jaglac










Sistematika
Carstvo: Plantae

Divizija: Magnoliophyta

Razred: Magnoliopsida

Red: Ericales

Porodica: Primulaceae

Rod: Primula

Vrsta: P. acaulis


Dvojno ime
Primula acaulis
Huds.


Jaglac (lat. Primula vulgaris i P. acaulis (L.) Hill) biljna je vrsta iz roda Primula. Raširena je u Zapadnoj i Južnoj europi (od Farskih otoka i Norveške na sjeveru do Portugala na jugu, te Njemačke, Ukrajine, poluotoka Krima, Balkanskog poluotoka na istoku), kao i na području sjeverozapadne Afrike (Alžira) te jugozapadne Azije (od Turske do Irana na istoku)[1][2]. Obično je nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose (na engleskom jeziku)[3], kao i obični jaglac ili engleski jaglac, da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda Primula koje se također nazivaju jaglac.
Za naše ptice u ovo bezlično doba vrlo važna biljka . To je trajna zeljasta biljka razgranatih listova .Listovi su dugoljasti jajasti smežurani na rubu.Bljedožuti cvjetovi .
Biljka sadrži kalij , kalcij , natrij i puno vit. C , a sam list sadrži i karotene.Biljka se koristi cijela no u ovo doba naglasak treba dati na listove jaglaca te našim pticama davati umjesto neke od salata.

CIKORIJA
Biljke
Drugi nazivi: vodopija, višnjev regrad, vodoplav, golica, gologuza, divlja lo cika, želtenica, žucanica, jandrešica, kažiput, konjska trava, modrica, plavo cvet, plavulja, podrožnik, radic, suncevo cvece, cigura, cilkorija, cikora, san toga, šurlin.
Latinski naziv: Cichorium intybus .
Eng - Chicory










Opis biljke: Vodopija, konjogriz ili divlji radic je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. ima trajni, valjkasti i vretenasti koren izvana žuckasto-bele boje, a iznutra bele boje. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, suženi u dršku, duboko režnjevito testerasto useceni. Cela biljka, pogotovo mlada ima mlecnog soka.Listovi su grubo nazubljeni i podsecaju na maslacak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinacno po celoj biljci cvetne glavice svetloplave boje. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni z glavice koje izbijaju pojedinacno na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama, po obodima šuma i drugde ".

Stanište: Ponegde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Ponegde se zapuštena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo cvrsta tako da se teško kida i cupa. Vadi se u jesen, ocisti od zemlje i nadzemnih delova, iseci po dužini, nanizati na konac i sušiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog korena dobro podnosi sušu. Razmnožava se semenom. nalazi se svuda u prirodi. Može se naci na pustim zemljištima, uz rubove putova, na livadama posebno na sušnim zemljištiina. Uzgaja se i kao kultuma biljka. ..
Cikorija ili ti kod mene u momo kraju narodski izraz "gologuza",obozavaju je stiglici i cim se pojavi u toku godine,tada stablo i list a kasnije plavi cvetic ikrajem avgusta plod,caurice sa sitnim crnim semenjem
Ovu biljku sve ptice jedu narocito cajzle, naravno i stiglici anefle i drugi, inace ona se koristi kod ljudi za zaustavljanje proliva i to veoma efikasno deluje. Mozes je brati i cuvati na nekom suvom mestu a mozes i seme da povadis(istreses) i stavis u neku ciniju ili pomesas sa ostalim semenom
.

VLASAC ( Allium schoenoprasum )










Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Europa, Azija, Sj. Amerika
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito
Vlasac je visegodisnja biljka iz porodice luka koja raste u visinu oko 30 cm. Prema vrsti ima deblje ili tanje cjevkaste listove ( lici na mladi luk, samo je puno manji ). Raste iz minijaturnih lukcica koji zajedno sa korjenjem formiraju cvrstu grudu. Vlasac ima prelijepe roza cvijetice koji formiraju male loptice i zato je ukras svakog balkona. Medjutim ako ga se stalno reze za upotrebu , ne moze da dodje do formiranja pupova i cvjetanja.
Sjeme se sadi u proljece i biljka izreste nakon dvadesetak dana. U prvoj godini je biljka prilicno slaba, a u svakoj narednoj sve jaca. Za upotrebu biljku treba sjeci otprilike na 3 cm iznad zemlje, pa onda cekati da biljka ponovo naraste za slijedece sjecenje ( raste prilicno brzo ). U periodu rasta potrebna joj je vlazmost. Od proljeca do jeseni povremeno djubriti. Prezimljava na svijetlom, hladnom mjestu. Razmnozava se putem sjemena u proljece ili dijeljenjem korjena u jesen.
UPOTREBA: Vlasac se upotrebljava iskljucivo prijesan, jer kuhanjem gubi aromu i ukus. Upotrebljava se za salate, sosove, supe, namaze (npr. pomjesan sa mladim sirom), jela od jaja i sl. Ovaj blago ljuti zacin podrazava apetit i pospjesuje izmokravanje, pa sluzi i kao blagi diuretik.
Vlasac : Trajnica , vrlo otporna na mraz. Raste kao samonikla biljka ,koja se dijeli iz gomolja.Listovi su bogati vit. A i C .
Pospješuje probavu te spriječava razvoj bakterija.
Biljka je blagi antibiotik. Pticama sam davao list i gomolje gotovo cijele zime .
Vlasac – Allium schoenoprasum
Vlasac je otporna lukovičasta trajnica, ukrasna i začinska biljka. Najmanja je vrsta iz obitelju luka, Alliaceae. Porijeklom je iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike – jedina je biljka trajnica koja je porijeklom iz starog i novog kontinenta.
Vlasac najviše voli vlažna i dobro drenirana tla, ali uspijeva u gotovo svim vrstama tala. Najviše voli sunčanu gredicu, ali uspijevati će i u polusjeni. Jedna je od prvih biljaka koja cvate na proljeće, počinje cvasti već početkom svibnja. Njegovi cvijetovi jako privlače kukce, pogotovo pčele.
U kulinarstvu se koriste svježi i sušeni listovi biljke, lukovice se ne koriste. U trgovinama se kod polica s začinskim biljem uvijek može naći i sušeni vlasac. Može se uzgajati i na otvorenom ali i u teglama – tako ćete imati svježi začin cijele godine.Iz sjemena se uzgaja jako uspješno, može se sijati već u rano proljeće direktno na otvoreno. Prve godine je to prilično mala biljka, s tankim malim “listićima” ali već sljedećeg proljeća prvi put cvjeta i jako se razraste. Radi sumpora koji sadrži, juha od vlasca, razrjeđena s vodom, odlično je sredstvo za prskanje protiv pepelnice – djeluje antifungicidno. Zapravo, radi svog sastava slovi kao biljka koja općenito odbija nametnike.
Sjeme dozrijeva na ocvalim cvjetnim glavicama, koje su zapravo skup mnoštva malih cvijetića. Cvjetne glavice nakon cvatnje izgube boju i poblijede, kad sjeme dozori počinje se samo rasipati – svaka cvjetna glavica stvara jako puno sjemenki.
I za kraj još jedna zanimljivost – uglavnom cvjeta u jednoj nijansi, no tokom razdoblja cvatnje, ponekad cvijetovi postaju dvobojni – što točno utječe na to, još uvijek neznam, ali stvarno izgleda zanimljivo:)

Tratinčica!








Tratinčica hladi jetra i čisti krv
Tratinčica (Bellis perennis) se u narodnoj medicini koristi kao djelotvorno ljekovito sredstvo kod upale jetre, žučnog mjehura i žučnih kanala, te za čišćenje krvi. Od osušenih cvjetova, ali i listova, najčešće se priprema čaj, iako se za čišćenje krvi preporuča vino od cvjetova tratinčice. Vino od tratinčice: 100 g suhih cvjetova tratinčice i 1 neoguljen limun narezan na tanke ploške preliti sa 1 l crnog vina te dobro zatvoriti. Nakon što odstoji 15 dana, uz povremeno pretresanje, vino procijediti te uzimati 2-3 puta na dan po 1 malu čašicu.
Vrlo je rasprostranjena biljka , tako da je zasigurno ima svuda oko nas u velikoj množini , na livadama i travnjacima a kažu da je ima i na 1800 met.
Za naše ptice koristimo mlade listove i to sada u rano proljeće kada u njima ima najvrijednijih tvari po kojima je tratinčica najsličnija matovilcu .
Mladi listovi sadrže gotovo sve skupine vitamina i minerala kao i karotena
Ova izvanredna biljka koristi našim pticama kao djelotvorno ljekovito sredstvo kod upale jetre te kao čistać organizma od toksina . Ova se biljka može koristiti neograničeno tjekom cijele godine a i dostupna je isto tako. Od listova biljke i njenih cvijetova možemo raditi čaj .

Cicak ( arctium lappa )

carstvo: Plantae
(unranked) Eudicots
(unranked) Asterids
red: Asterales
porodica: Asteraceae
Tribe: Cynareae
rod: Arctium








Ostali nazivi: gorki lepuh , lepušina , podlanica , repuh , veliki lepuh.

Cicak je dvogodišnja biljka sa dugackim i sivosmedjim i vretenastim korenom. U prvoj godini rasta pojavljuju se veliki prizemni listovi s peteljkama nepravilnog srcolikog oblika. U drugoj godini izraste uspravna razgranata stabljika visine od 1 do 1,2 metra. Listovi su sve manji iduci prema vrhu stabljike. Cveta u glavicama s grimiznocrvenim cevastim , gusto zbijenim cveticima , koji imaju kukice pomocu kojih lako prijanjaju za odecu.
Lekoviti deo biljke: Za lek se upotrebljavaju koren, listovi i seme. Dvogodišnje korenje sakuplja se u prolece i jesen, listovi dok su još mladi, a seme kad sazre

Silimed -Silybum marianum u prahu
Kvalitet hrane

Silybum marianum seme sadrži silimarin, u kojoj je mešavina flavonoida silibinin, Isosilibin, Silidianin i Silicristin. Ovaj Flavonoidkompleks je prvi put izolovan 70-tih godina u Nemačkoj. Seme sadrži oko 1-4% tog označeni kao "silimarin" kompleksa. To je sposobnost da štite Jetru od raznih toksina (otrova) i podržava regeneraciju tkiva Jetre, gde se posebno koristi za podršku lečenje hroničnih inflamatornih bolesti Jetre i ciroze Jetre.
Silybum marianum seme, ima relativno težak oklop. Manje ptice, kao i kanarinci, teško da su u stanju da oljuste semenke. Silimed je visokog kvaliteta Silybum marianum u prahu, koje se mogu selektivno koristi kod svih ptica.
Za preventivnu terapiju za podršku Jetre mogu da se daju bilo sam ili u prahu, kao dodatak na meku hranu. Čaj se ne preporučuje, jer Flavonoidkompleks pomesan sa vodom lose deluje, gubi delovanje od 90%.

Timbrado ima li ove biljke neko ime, bilo bi lepo da si i to ime na Srpskom ili latinskom napisao da se zna o kojoj se biljci radi, jer imas puno slicnih ili istih biljaka na slikama, pozdrav Drle

Drle, trazio sam ali nisam mogao da nadjem na nasem. A latinsko ime sam postavio (Silybum marianum). Inace ovo je vrsta ceslje, a svabsko ime je Mariendistel. U ovom postu se radi o preparatu u prahu ove ceslje i njene osobine.

P.S. Hteo sam da preradim taj post, ali mi pokazuje da to mogu samo Admini. Da li je to neka greska, ili si ti promenio tu funkciju???

Da Timbrado promenuo sam opcije da samo admini mogu da brisu i menjaju poruke, posto su pojedini clanovi kad im nesto ne pase na forumu i ne ide im se po njihovim dlakama poceli svoje postove da brisu i zbog toga sam vam svima oduzeo ove opcije sto ste imali do sada, pozdrav Drle

U redu, onda u buduce moram dobro paziti da nesto ne zaboravim.