GAJENJE ZIMOVKE-GIMPEL

Tekst je preuzet sa interneta:


UZGOJ ZIMOVKI




Uploaded with ImageShack.us

Priprernio: Ivan Žitnik

UVOD

Na izložbama u evropskim zemljama stalno su u većem broju prisutne domestificirane zimovke. To znači da je uzgoj ovih dragih ptica u stalnom usponu. Nema razloga da tako ne bude i kod nas, stoga u ovom članku prenosim iskustva poznatih njemačkih uzgajatelja koji se bave ovim područjem. To su gospođa Dana Preuss i gospodin Th. Wendt. Gospođa Preuss godišnje uzgoji toliko zimovki da ih, prema posebnom programu koji je sama razradila, u većem broju pušta natrag u prirodu. Ona uzgaja zimovke isključivo u letarkama i protivnik je uzgoja u kavezima.

UZGOJ ZIMOVKI (prema Dani Preuss)

Jako važan preduvijet uspješnog uzgoja je da se partneri sami pronalaze u zajedničkoj letarki. Prisilno sparivanje često dovodi do neuspjeha, pa čak i do usmrćivanja partnera, jer je ženka izbirljiva u odabiru oca i hranitelja svog potomstva. Nakon što su se partneri sami izabrali, što se promatranjem lako utvrđuje, odvajamo ih u zasebne letarke.Tada počinje priprema uzgojnog para. Već od siječnja treba im dati po 3 ličinke brašnara dnevno. Nakon kratkog privikavanja oni će uskoro postati njihova poslastica. Privikavanje na živu hranu je neophodno u uzgoju zimovki. Čim se u prirodi pojave prvi sitni pužići odmah treba prekinuti davanje ličinki brašnara i zamjeniti ih pužićima. Ishrana malim puževima je jako važna za pripremu ženke. Ženka u to vrijeme treba veće količine proteina kao i kalcija za formiranje ljuske jajeta, a kalcij se nalazi u kućicama puževa. Također je potrebno dodavati i usitnjene ljuske kokošjih jaja (dezinficirane kuhanjem). Krajem ožujka i početkom travnja pticama treba davati materijal za gradnju gnjezda. Prije svega to su male grančice jele (smreke, omorike), zatim 10-20 cm duge komade povijuše (npr. Clemantis vitalba). U prirodi je zapaženo da navedeni materijali služe prvenstveno gradnji temelja gnjezda. Za dogradnju gnjezda dajemo puno korjenčića (suhih i vlažnih), pastirsku torbicu, kokosova i sisalova vlakna. Neposredno prije dodavanja materijala za izradu gnjezda u letarku je potrebno unijeti jelu ili smreku visoku oko 1,5 m. Ukoliko bismo drvo stavili ranije zimovke bi ga dobrano unakazile sječući kljunovima grančice. Smreka treba biti dovoljno gusta kako bismo paru zimovki stvorili dobre uvjete za gradnju gnjezda. Ubrzo po formiranju gnjezda ženka će snijeti jaja. Kontrolu gnjezda smijemo vršiti samo kada ga ženka dobrovoljno napusti. Nakon 13, 14 dana izvaliti će se mladi ptiči. U prvim danima života mladih ptiča roditeijima dajemo 3 puta po 3 pužića (dakle 9 pužića dnevno). Rastom ptica ponudu puževa povečavamo tako da od 7. dana dobivaju 15 komada, a od 12. dana 18 komada dnevno. Potrebno je također davati i lisne uši. Cijelo vrijeme rasta i razvoja mladih zimovki roditeljskom paru dajemo svježe u prirodi ubrano raznoliko poluzrelo sjemenje kao i poluzrelo sjeme svih vrsta žitarica (autorica navodi više od 70 vrsta biljaka koje ona koristi u ishrani zimovki). Uz navedeno bilje potrebno je dodavati i kupljenu sjemensku hranu za šumske ptice i sjemenke šarenog suncokreta. Ove sjemenke dajemo kao nabubrenu ili proklijalu hranu u uzgojnom periodu.

Nabubreno sjemenje dobijemo tako da ga prelijemo hladnom vodom u kojoj ostaje 12 sati. Tijekom namakanja potrebno je sjemenje više puta ispirati hladnom vodom u cjediljki ili malom situ.
Proklijalo sjemenje dobijemo tako da ga nakon 12 sati namakanja i ispiranja stavljamo u klijalište u kojem ostaje 24-36 sati uz povremeno dolijevanje vode. Proklijalu hranu treba dobro isprati vodom prije nego li ju dajemo pticama.
Nabubreno i proklijalo sjemenje potrebno je nakon ispiranja razvući na flanelskoj krpi kako bi se malo posušilo (nije ga dobro davati dok se ljepi u grudice). Prema mom iskustvu (op. prev.) umjesto sušenja na flanelskoj krpi proklijalu hranu možemo odmah davati umješanu s Orlux-ovom jajnom hranom za šumske ptice. S klijavom hranom moramo biti krajnje oprezni i davati je 2 puta dnevno , nakon čega je potrebno izbaciti ostatke i dobro očistiti hranilicu. U najboljem slučaju to je hrana samo zajedan dan. Bubriti se može svaka kvalitetna mješavina sjemena, ali klijati treba samo onu koja ima brzu klijavost i prilagođena je vrsti ptica. Najbolju sjemensku hranu za klijanje ima "ZOO-FACHGESCHÄFT" gospodina M. Christ-a, koji se nalazi u Njemačkoj u blizini grada LUDWIGSHAFEN na adresi : Bollwerkstr. 23, Lambusheim, tel 06233 ili 54614. Negdje oko 13 dana starosti mladunci često sjede na rubu gnjezda ili na grani u neposrednoj blizini gnjezda. Tada ih se ne smije uznemiravati jer bi mogli u stresu napustiti gnjezdo što bi dovelo do kobnih posljedica. Nakon 14. dana oni sami napuštaju gnjezdo, a već nakon nekoliko dana počinju malo-pomalo samostalno jesti iako će ih roditeiji hraniti još otprilike 14 dana. Ako je ženka u tom periodu snijela nova jaja, što se često događa, brigu o mladuncima preuzima mužjak koji je do sada vrlo predano sudjelovao u hranjenju. U ovom periodu su poletarci posebno osjetijivi na bolesti , stoga treba posebnu pozornost usmjeriti na čistoću vode, poda i prečki.

MITARENJE

Mnogi uzgajatelji zimovki vjeruju da će nakon promjene perja izblijediti lijepa crvena boja mužjaka uzgojenih u letarki ili kavezu. No ne mora biti tako ako u vrijeme mitarenja dodajemo odgovarajuću hranu. Nepesredno prije ovog perioda pticama treba u izobilju davari bobe jarebike i gloga, što nastavljamo i za vrijeme promjene perja, kao i dovoljne količine zelene hrane. Potrebno je naglasiti da ni u priroidi svi mužjaci nemaju isti intenzitet obojenja crvenog perja.

SOCIJALIZACIJA

lzvan uzgojnog perioda zimovke je potrebno držati u letarki sa ostalim vrstama ptica, što istinski pridonosi dobroj socijalizaciji. Uzgojene zimovke su vrlo pitome i drage ptice.

ISHRANA I UZGOJ ZIMOVKI (premaTh.Wendt-u)

Osnovnu hranu čini sjemenska hrana za šumske ptice od firme BLATTNER kojoj treba dodati nesto sjemenki konoplje, glanca i šarenog suncokreta. Potrebno je davati sjemensku ishranu iste firme specijaliziranu za zimovke (GIMPEL 1). Rado jedu i hranu za krstokljune (GIMPEL 3) koja između ostalog sadrži sitne i krupne sjemenke omorike, bora, bobe jarebike, te razno drugo crnogorično sjemenje. Cijele godine im je potrebno davati sezonsku zelenu hranu koju nalazimo u prirodi. To su prije svega: glavice i list

radiča,
mišjakinje,
kostriša,
i nekoliko vrsta kiselice ( samo stapka s sjemenkama jer je list blago otrovan).
Od voća vole slatke jabuke, a od povrća krastavce. Prije sezone parenja zimovkama treba davati velike količine voćnih mladica sa razvijenim pupoljcima koje jedu vrlo pohlepno. Sad im treba pružiti dovoljno proklijale hrane koja je najbolja zamjena za prirodnu ishranu. Gospodin Wandt ovu hranu nabavlja od gospodina Christ-a čija je adresa već prije navedena. Radi se o klijavoj hrani za šiljatokljune zrnojede (češljugar, čižak i sl.) i o specijaliziranoj klijavoj hrani za zimovke. Obje hrane treba mješati u omjeru 1:1, dodati joj sjemenke šarenog suncokreta i takvu mješavinu klijati u klijalištu kakvo mozemo kupiti u nekim ZOO trgovinama u Austriji, Italiji, Njemačkoj ...

Od hrane životinjskog podrijetla potrebno je davati ličinke brašnara svih veličina. Prije davanja pticama ličinke ćemo :

poprskati mješavinom maslinovog i ribljeg ulja,
zatim posipati
dodatkom multivitamina ( Flavicin, Omnivit i si.),
pivskog kvasca,
minerala u prahu (Calci-Lux), i
grožđanog šećera.
Korisno je još dodati:

mravlja jaja,
lisne uši i
"livadni plankton" (razni insekti ulovljem sitnom mrežicom za leptire iznad livadne trave u brzom hodu).
Osim gore navedenog možemo još davati jajnu hranu spremljenu po vlastitom receptu. Konstantno trebamo davati zelenu hranu dnevno svježe ubranu u prirodi. Kada ženka snese jaja i sjedne na njih par obično prestane jesti živu i mekanu hranu, ali i dalje jede pupoljke i proklijalu hranu. Čim se izvale ptiči roditelji će opet željno jesti živu i mekanu hranu koju zimovke koriste u ishrani potomstva. U početnoj fazi ishrane mladih zimovke koriste 38% hrane životinjskog porijekla, da bi nakon 12. dana starosti ptiča koristile samo 10% hrane životinjskog porijekla. Naravno, veći ptiči jedu više hrane, ali u postocima je to kako je ranije navedeno.

RUČNO HRANJENJE MLADUNACA I OSAMOSTALJIVANJE

Ako zbog bilo kojeg razloga treba mlade zimovke ručno hraniti, to činite na sljedeći provjeren način. Kao hranu koristite:

mravlja jaja,
male vitamnizirane i mineralizirane ličinke brašnara,
svojeručno izrađenu jajnu hranu,
i gotovu hranu za ručno hranjenje mladih ptica (npr. firme QUIKO).
Ručno hranjenje na ovakav način prolazi gotovo bez problema. Prilikom osamostaljivanja mladih ptica smanjujemo količinu hrane životinjskog porijekla, a povečavamo količinu klijave i prirodne hrane, dok na kraju ne počnu jesti suhu mješavinu sjemenja koja mora biti stalno prisutna. Jedan je njemački uzgajatelj konstatirao kako je najbolje rezultate u uzgoju zimovki imao onda kada nije pretjerivao sa hranom životinjskog porjekla. To govore i moja iskustva.

ZAKLJUCAK

Za uspješan uzgoj zimovki potrebno je dobro poznavanje njihove biologije. Prirodne zahtjeve moramo poštivati do krajnosti. Naročito pažljivo trebamo promatrati ptice i voditi računa o zapažanjima, jer ipak je svaka zasebna jedinka. Sve je to jako važno za uzgoj, zdravlje i ugodno osjećanje u zatvorenom prostoru. Dakle, tko želi uzgajati zimovke treba im stvoriti optimalne uvjete, tada rezultati neće izostati, a i vaše će zadovoljstvo biti potpuno.

BILJKE KOJE KORISTIMO U ISHRANI ZIMOVKI
Prema Dani Preuss:

omorika - sjeme, pupoljci, mladice
bor - sjeme, pupoljci, mladice
crna topola - pupoljci, mladice
srebrna vrba - pupoljci, mladice
vrba iva - pupoljci, mladice
siva vrba - pupoljci, mladice
košaračka vrba (rakita) - pupoljci, mladice
obična ljeska - pupoljci, muške resice
grab - pupoljci
breza - sjeme, pupoljci
joha (siva i cma) - sjeme, pupoljci
bukva - pupoljci
hrast - pupoljci
jarebika - pupoljci, plod
vatreni trn - plod
crni glog (trnula) - pupoljci, plod
glog - pupoljci, plod
lipa - plod
javor - plod
kopriva - sjeme
mišjakinja - sjeme
kiselice (tupolisna, močvarna, kovrčava, livadna) - sjeme
dvornik pjegavi - sjeme
ptičji dvornik - sjeme
divlja maćuhica - sjeme
kostriš - sjeme
pastirska torbica (rusomača) - sjeme i sjemene mahune
dragušac - sjeme
poljska potočnica - sjeme
trputac (širokolisni, šiljatolisni) - sjeme
kamilica - sjeme
različak - sjeme
obični podbjel - sjeme
vratić - sjeme
radič - sjeme, lisni korjen
stričak - sjeme
trave (više vrsta) - sjeme
sve vrste vočaka (divlje i kultivirane) - pupoljci, koštice, plod ( jabuka, kruska)
divlja kupina - pupoljci, meso, koštice
šumska malina - pupoljci, meso, koštice
sve vrste žitarica u mliječnoj zriobi.

Sve navedeno sjeme dajemo u svim fazama zriobe. Od nekih biljaka gimpli jedu još list i koru. Naveo sam veći broj biljaka koje koristi gospođa Preuss. Ovakav izbor bilja daje uzgajateljima veće mogućnosti u ishrani zimovki, a time i bolju vitalnost njihovih ptica. Odabir biljaka u ishrani uvjetuje godišnje doba, tj. to je sezonska hrana. Pri ishrani treba poštivati određena pravila koja navode da je važno davati što raznovrsniju biljnu hranu uvijek svježu, dnevno ubranu u prirodi. Među ponuđenim biljem postoji i takvo koje ima ljekovita svojstva. Pretjeranim korištenjem biljaka s ljekovitim svojstvima možemo postići negativan učinak zato postoji osnovno pravilo u ishrani biljem koje glasi: "Nl U ČEMU PRETJERIVATI !"

Evo jednog zanimljivog texta iz Zov-a:


GAJENJE ZIMOVKI





Ovogodišnja blaga zima o nemogućila je da ljubitelji ptica kod nas uživaju u posmatranju zimovki koje se uobičajeno u hladnim, zimskim mesecima mogu videti u parkovima gde prekrivaju krošnje jasena, hraneći se njegovim semenjem. Postoji više vrsta i podvrsta zimovki (rod Pyrrhula), a kod nas se najčešće sreću severna ili skarletna ili evroazijska zimovka (Pyrrhula pyrrhula pyrrhula) i evropska zimovka (Pyrrhula pyrrhula europea).
Evropska zimovka je gnezdarica najčešće u zapadnoj i severnoj Evropi dok se severna zimovka gnezdi u manjem broju na Balkanskom poluostrvu, centralnoj, zapadnoj, severnoj Evropi, prostorima Rusije do Sibira i Mongolije najčešće u zimzelenim i mešovitim šumama. Karakteristično za zimovke je da migriraju u niže i južnije predele sa severa u oštrim i hladnim zimskim mesecima, po čemu su i dobile ime.
Zimovka je nesumnjivo najlepša evropska zeba, pogotovu mužjak, ali nasuprot tome i za razliku od ostalih evropskih zeba, pesma im nije jača strana. Moglo bi se reći da liči na ne-koordinisane zvukove koji nekad nalikuju krčanju radija ili škripanju.
Prelep izgled, mnoštvo selekcionisanih mutacija, njena izuzetna mirnoća i mogućnost korišćenja zimovki za hibridizaciju su razlozi zbog kojih je ona jedna od najradije gajenih evropskih zeba. Neke specifičnosti pri parenju ove vrste, kao i poznavanje njihovih potreba u ishrani u periodu reprodukcije su preduslovi koji se moraju poštovati kako bi odgajivači imali uspeha u podizanju mladih zimovki.
Najbolji rezultati se postižu ako se u grupnoj volijeri još u zimskom periodu (januar - februar) uoče formirani parovi koji se odvajaju u zasebne poveće kaveze (bokseve) ili manje volijerice.
Prisilno formiranje parova kod zimovki je nemoguće jer je ženka često agresivna prema nepoželjnom mužjaku i neretko ga i usmrti. Pri samom činu upoznavanja ženka zauzima dominantan, preteći, horizontalan stav sa otvorenim kljunom i nakostrešenim perjem, a prihvatiće mužjaka koga taj stav ne uplaši, već ga podstakne na udvaranje letom oko nje sa naduvanim perjem na stomaku i repom okrenutim ka njoj. Nakon toga ptice se dodiruju kljunovima uz doskakivanje jedne ka drugoj sa repovima okrenutim u stranu. Ako ova početna faza u zbližavanju para uspe u volijeru se unosi grana četinara u kojoj se kamuflira ram za gnezdo (može se postaviti i spoljašnje gnezdo ali se i ono kamuflira granom četinara) i materijal za gnežđenje koga čine grančice smreke, jele, omorike i trave povijuše koji će zimovke sasitniti kljunovima i iskoristiti za osnovu gnezda, a nakon toga ga obložiti finijim materijalom od suve trave, kokosovih vlakana i sl.
U tom periodu pored uobičajene semenske hrana (danas ima gotovih mešavina gimpel 1 i gimpel 3-mešavina za krstolkune) obogaćene suncokretom počinju se dodavati pupoljci bora, voćaka, vrbe, breze, johe, jarebike, crnog gloga, graba, kleke itd., zatim zeleniš, ponajbolje maslačak, njegov cvet i mahunice, mišakinja, salata i dr, obavezno naklijalo seme, razne vrste žitarica u mlečnoj zrelosti, bobičasti plodovi kleke, trnjine, jarebike, šipka, kupina itd. Veoma bitna je, međutim, i živa hrana koja se sastoji od crva brašnara, mravljih jaja, poprskanih maslinovim i ribljim uljem, pivskom kvascem i smešom minerala i vitamina. Nemački odgajivači savetuju i dodatak od mladih pužića u rano proleće. Oni su odličan izvor belančevina, ali i neophodnog klcijuma iz njivovih ljuštura koji je potreban ženki za formiranje ljuske jajeta. Jajčani kokteli, obogaćeni vitaminima i mineralima (gotovi suvi ili pravljeni) daju se u mnogo manjoj meri nego ostalim sličnim pticama, a njih bolje prihvataju ptice koje su više domestificirane.
Nakon izgradnje gnezda ženka snosi najčešće 5 bledo plavih jaja poprskanih crveno mrkim tačkicama i na njima leži sama 13-15 dana.
Prvih dana nakon izleganja mlade hrani majka hranom koju joj donosi mužjak, a kasnije, do osamostaljenja mladih oba roditelja brinu o njima. Zimovke su izuzetno dobri i privrženi roditelji te mnogi odgajivači navode da su ih puštali u prirodu preko otvora na spoljašnjim volijerama, a one su se nepogrešivo vraćale iz prirode nakon
pronalaženja hrane za mlade i ponovo ulazile u kavez da bi hranile pod mlađak. Ovo se praktikuje dok mladi ne navrše petnestak dana jer tada oni počinju da izlaze iz gnezda a volijera se tada zatvara.

PASTELNA l SMEĐA MUTACIJA ZIMOVKI

Baza novog kolorita pastelna i smeđa su dve prvodobijene mutacije zimovki koje nisu posebno spektakularne, ali su bile i baza za stvaranje novih mutacija kod zimovke koje su zaista izuzetnog i nežnog kolorita.
Pastelna mutacija zimovke pojavila se 1974. godine kod belgijskih odgajivača koji je brzo fiksiraju i šire. Dokazano je da je recesivno nasledna i vezana za pol, što je uobičajeno za pastel mutaciju kod ptica. Redukcija melanina u celosti je karakteristika pastel mutacije, te crni eumelanin postaje prljavo crn do siv, dok tamniji braon eumelanin biva svetio braon - smeđ.
Kapa(kalota) na glavi, koja je briljantno crna kod mužjaka zimovke normal boje, kod pastel mutacije je svetli-ja, bleđe crna(prljavo crna). Leđa su posvetljena do pa-stelno sive boje, a posebno se uočava redukovanje boje iz crne, na letnim perima krila i repa, koja su postala sivkasta. Boja grudi nije tako tamno crvena, mada ovo rzređenje boje nije identično za svakog mužjaka pastel zimovki. Sve navedeno je uočljivo i kod ženki, s tim da grudi bivaju svetlije bež boje. Razređenje melanina je vidljivo i u boji oka koje je crno braon, kljunu koji umesto crnog postaje sivo crn, noge i nokti su takođe svetiiji.
Česte greške u boji kod pastel mutacije zimovki su neuniformno razređenje boje koje pravi "pukotine" u obo-jenju, a ono se najčešće javlja u letnim krilnim i repnim perima, te na ramenima. Najbolja pastelna boja mladih se postiže parenjem mužjaka normala nosioca pastelnog faktora sa pastelnom ženkom.Smeđa mutacija zimovke, iako recesivna i vezana za pol, javila se spontano osamdesetih godina dvadesetog veka u prirodi. Na sreću takva zimovka dospela je do jednog belgijskog odgajivača koji je uspeo da je sačuva i proširi. Suština smeđe mutacije je u transformaciji crnog u smeđi eumelanin koji sa smeđim feomelaninom dominira dajući ptici smeđe obojenje. Kod ove mutacije dejstvo mutiranog gena za boju perja mnogo je uočljivije na ženci, te je ona gotovo čitava u smeđoj boji različitih nijansi. Kalota na glavi ženke je braonkasta, leđa su svetio smeđa a i na grudima preovladava smeđa boja. Kod mužjaka smeđe mutacije zimovke promene su manje uočljive a ogledaju se u primesima braon boje na glavi, krajnjim krilnim perima i repu koji su braon crni, dok su kod ženke braon smeđi. Oči su braon(smeđe) crvenkaste, noge i nokti imaju podosta tonova braon boje, a kljun je u znatno svetliji u nijansama braon boje samo kod ženke, dok je kod mužjaka tamniji, braon -crn, ali ipak podosta svetliji od kljuna kod normala, koji je intenzivno crn.
Šema nasleđivanja:
1. M normal/nosioc smeđe X Ž normal = 25%M nor-mala/nosica smeđe + 25%M
normala + 25%Ž normal + 25%Ž smeđih
2. M normal X Ž smeđa = 50%M normala/nosioca smeđe + 50%Ž normal
3. M smeđ X Ž normal = 50%M normala/nosioca smeđe + 50%Ž smeđih
4. M normal/nosioc smeđe X Ž smeđa = 25%M normala/nosioca smeđe + 25%M
smeđih + 25%Ž normal + 25%Ž smeđih
5. M smeđ X Ž smeđa = 100% smeđih M i Ž
Ista šema primenjuje se i za pastel mutaciju upisivanjem pastel na svako mesto u gornjoj šemi gde piše smeđe.
Napominjem da ženke zimovki mogu biti: normal, smeđe i pastel a ne mogu biti nosioci mutacije dok mužjaci mogu biti: normal, normal/nosioci pastel, normal/no-sioci smeđe, normal/nosioci pastel i smeđe, pastel/nosioci smeđe, smeđi/ nosioci pastel.Kombinovanjem smeđe i pastel mutacije dobijena je, po mnogima najlepša, mutacija zimovki, pastel smeđa, a nešto više o tome u nekom od narednih brojeva.

Nebojša Antanasijević

[fl



[

BILJKE KOJE KORISTIMO U ISHRANI ZIMOVKI


Omorika - sjeme, pupoljci, mladice
Bor - sjeme, pupoljci, mladice
Crna topola - pupoljci, mladice
Srebrna vrba - pupoljci, mladice
Vrba iva - pupoljci, mladice
Siva vrba - pupoljci, mladice
Košaračka vrba (rakita) - pupoljci, mladice
Obična ljeska - pupoljci, muške resice
Grab - pupoljci
Breza - sjeme, pupoljci
Joha (siva i cma) - sjeme, pupoljci
Bukva - pupoljci
Hrast - pupoljci
Jarebika - pupoljci, plod
Vatreni trn - plod
Crni glog (trnula) - pupoljci, plod
Glog - pupoljci, plod
Lipa - plod
Javor - plod
Kopriva - sjeme
Mišjakinja - sjeme
Kiselice (tupolisna, močvarna, kovrčava, livadna) - sjeme
Dvornik pjegavi - sjeme
Ptičji dvornik - sjeme
Divlja maćuhica - sjeme
Kostriš - sjeme
Pastirska torbica (rusomača) - sjeme i sjemene mahune
Dragušac - sjeme
Poljska potočnica - sjeme
Trputac (širokolisni, šiljatolisni) - sjeme
Kamilica - sjeme
Različak - sjeme
Obični podbjel - sjeme
Vratić - sjeme
Radič - sjeme, lisni korjen
Stričak - sjeme
Trave (više vrsta) - sjeme
Sve vrste vočaka (divlje i kultivirane) - pupoljci, koštice, plod ( jabuka, kruska)
Divlja kupina - pupoljci, meso, koštice
Sumska malina - pupoljci, meso, koštice
sve vrste žitarica u mliječnoj zriobi.

Sve navedeno sjeme dajemo u svim fazama zriobe. Od nekih biljaka gimpli jedu još list i koru. Naveo sam veći broj biljaka koje koristi gospođa Preuss. Ovakav izbor bilja daje uzgajateljima veće mogućnosti u ishrani zimovki, a time i bolju vitalnost njihovih ptica. Odabir biljaka u ishrani uvjetuje godišnje doba, tj. to je sezonska hrana. Pri ishrani treba poštivati određena pravila koja navode da je važno davati što raznovrsniju biljnu hranu uvijek svježu, dnevno ubranu u prirodi. Među ponuđenim biljem postoji i takvo koje ima ljekovita svojstva. Pretjeranim korištenjem biljaka s ljekovitim svojstvima možemo postići negativan učinak.