KARAKTERISTIKE I OSOBINE STIGLICA

Osobitosti češljugara
Klaus Speicher

Svoju popularnost među njemačkim uzgajateljima između ostalog češljugar zahvaljuje i bojama crno-crveno-žutoj koje su ujedno i boje Njemačke zastave. Njegovo latinsko ime Carduelis carduelis daje cijeloj podvrsti zebovki ime Carduelinae.
Češljugar je ornitolozima zanimljiv i jedinstven jer je on moderna vrsta, točnije rečeno evolucijski predstavlja mlađu vrstu ptica. Među svim domaćim 'šumskim pticama' (divljim pticama) je najšarenija. Blista u mnogim bojama. Samo kod njega - i to jedinstveno - su oznake strogo ograničene i crvena lipokromska maska je jasno ocrtana kao i žute lipokromske oznake na krilima. Donja strana tijela je rasvijetljena. Carduelis carduelis major ima još izraženija ova obilježja.
Češljugar kao uostalom i mnoge zebovke u prvim danima života svojih mladunaca gutaju njihovu stolicu. To je svakako nešto više od higijene gnijezda. Poznati biolog sa Sveučilišta U Achenu E Glück je pažljivo istražio ovu pojavu. Stolica mladunaca je obavijena otpornom sluzi zbog čega bi je roditelji mogli naposlijetku odnijeti daleko od gnijezda. Ali zašto to ne čine u najranijoj mladosti svojih potomaka? Stolica mladih čučavaca jest prehrambeno previše vrijedna da bi je roditelji samo tako razbacivali. U prvim danima nakon izlijeganja probavni trakt još nije dovoljno učinkovit. Zbog toga stolica mladunaca sadrži još puno hranjivih tvari koje mogu biti ponovo iskorištene. Na ovu činjenicu ukazuje ahenski biolog nakon temeljitog istraživanja.
Kada se izvale mladi češljugari ženka još nekoliko dana ostaje sjediti na gnijezdu kako bi grijala mladunce dok malo ne ojačaju. Za to će vrijeme mužjak hraniti ženku. Dvadeset do četrdeset puta dnevno on hrani ženku i iz volje joj daje sjeme maslačka, strička, različka i drugih korova koje pobire na livadama u okolici. Ženka tako dobivenu hranu dijeli mladuncima u manjim porcijama. Istražujući tu pojavu istaknuti biolog brao je biljke u mliječnoj zriobi i njima hranio češljugare u ispitnoj skupini. Odraslim pticama ova je hrana lako probavljiva i oni koriste 91% energije sadržane u sjemenkama. U njihovoj stolici stoga ostaje samo još malo hranjivih tvari tj. oko 16 kJ po gramu suhe tvari. Naprotiv stolica mladih češljugara u prva četiri dana starosti sadrži više od trideset ponekad čak i više od pedeset kJ po gramu. Skoro svu ovu stolicu, još bogatu hranjivim tvarima, roditelji će marljivo progutati. Takvom reciklažom mladunci će naročito dobro probaviti neiskorištene tvari. (Ovdje to nije navedeno ali ja smatram da postoji još jedan razlog zašto je potrebna opisana reciklaža. Vraćanjem stolice u probavni trakt mladunaca obogaćuje se crijevna flora koja pak pospješuje probavu - op. prev.).
Tjedan dana kasnije mladunci probavljaju hranu skoro jednako djelotvorno kao i njihovi roditelji. Revnost kojom roditelji gutaju stolicu mladunaca prestaje odjednom. Mladunci sada odlažu stolicu na rub gnijezda. Ovo saznaje temeljeno na dokazima potvrđeno eksperimentom očigledno, uz sve navedeno, još k tome optimalno štedi rad roditelja.

Der Vogelfreund, svibanj 1999.

Koj stiglici se po otporniji preko zima muski ili zenski ?

sasko ::

Koj stiglici se po otporniji preko zima muski ili zenski ?

Mislim da tu nema pravila već da sve zavisi od same jedinke tj. od njenog zdravstvenog stanja.

Sasko kada su ptice zdrave i imaju dobru hranu onda su i muske i zenske ptice isto otporne na bolesti, najvaznija je higijena, cistoca kafeza i jaka zimska hrana i onda nema nikakvih problema, Drle

neznam hoće li ovo moje pitanje odgovarati ovoj temi, ali nisam našao ništa od tema koje bi bile adekvatnije, pa ću probati ovde. naime, decembra valjda je stupio na snagu zakon o legalizaciji ptica pa pitam zbog drugara koji ima par štiglića koje čuva još od proleća (znači pre zakona) i kako on može da ih legalizuje jer su ptice tada uhvaćene u prirodi.

farmacy ::

neznam hoće li ovo moje pitanje odgovarati ovoj temi, ali nisam našao ništa od tema koje bi bile adekvatnije, pa ću probati ovde. naime, decembra valjda je stupio na snagu zakon o legalizaciji ptica pa pitam zbog drugara koji ima par štiglića koje čuva još od proleća (znači pre zakona) i kako on može da ih legalizuje jer su ptice tada uhvaćene u prirodi.

Neka se učlani u neko Ornitološko društavo za zaštitu i odgoj ptica i tamo će dobiti sva potrebna objašnjenja.